U sklopu obilježavanja DJECIJE NEDJELJE 2015 Forum gradana Zenice je u partnerstvu sa udruženjem SONCEK – Mariborsko društvo za cerebralnu paralizu i Bosanskim narodnim pozorištem Zenica implementirao projekat MOJ SVIJET JE I TVOJ SVIJET, kroz dvije glavne aktivnosti:
- Izvodenje predstave IZLOŽBA SRCA ciju glumacku ekipu cine 23 osobe sa posebnim potrebama iz SONCEKA. Glumci su predstavu izveli na bosanskom jeziku u BNP Zenica i u Domu kulture Kakanj. Ovo je prvo gostovanje predstave izvan Republike Slovenije.;
- Konferencija pod nazivom „IZAZOVI PARTNERSTVA IZMEÐU JAVNIH UPRAVA I ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA – PROBLEMATIKA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA – doprinos integraciji osoba s posebnim potrebama, uz ucešce strucnjaka iz ove oblasti iz Slovenije i BiH.
U projektnim aktivnostima su ucestvovali predstavnici zenickih udruženja koja se bave problematikom osoba sa posebnim potrebama, a sve aktivnosti su popratile državne, federalne i lokalne medijske kuce. Dogovoreno je da ostvarenu saradnju sa našim prijateljima iz Maribora nastavimo i u buducnosti.
ZAKLJUČCI I PREPORUKE
U sklopu projekta MOJ SVIJET JE I TVOJ SVIJET, u organizaciji FGZ, u Zenici je 16.10.2015. održana je konferencija „IZAZOVI PARTNERSTVA IZMEĐU JAVNIH UPRAVA I ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA – PROBLEMATIKA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA“
Izlagači na Konferenciji su bili domaći i Slovenački stručnjaci u oblasti problematike osoba s posebnim potrebama. Panelisti Konferencije:
Vukica Marjanović-Suljić, advokatica,
Edin Arnaut, Pomoćnik Ministra za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK,
Dr.sc. Elma Begagić, Univerzitet u Zenici,
Mr.sc. Selma Malkoč, pedagog,
Šemsa Dačić, Rukovodilac Dnevnog centra Visoko,
Mr. Miroljub Mijatović, režiser,
Iztok Suhadolnik, Poslovni direktor Zveze Sonček Ljubljana,
Lojze Tomaževič, predsjednik Zveze SONČEK Ljubljana,
Lidija Šestak- Zorič, Predsjednica SONČEK – Mariborsko društvo za cerebralno paralizo.
Raduje činjenica da su se na Konferenciju odazvali svi relevantni sudionici: Ambasador Slovenije; Ministar zdravlja i Ministar za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK; Sekretar, Predsjedavajući i Pomoćnik za društvene djelatnosti Grada Zenice; Univerzitetski profesori, asistenti i studenti; Zavod za javno zdravstvo; Centar za socijalni rad Zenica; relevantna udruženja i mediji.
ZAKLJUČCI KONFERENCIJE
U BiH nije do kraja riješen zakonski okvir za problematiku osoba s posebnim potrebama, iako se može konstatirati da su, u pogledu pravne regulative u ovoj oblasti, napravljeni veliki pomaci, mada veoma sporo i malo zaživljavaju u praksi.
U cilju rješavanja problematike i omogućavanja adekvatnog ostvarivanja prava osoba s invaliditetom, neophodna je međusektorska saradnja Ministarstva za rad, socijalnu zaštitu i izbjeglice sa pravosuđem, zdravstvom, obrazovanjem, prometom i komunikacijama, drugim nivoima vlasti i udruženjima osoba sa invaliditetom.
Neophodno je ustanoviti mreže podrške za osobe s posebnim potrebama. Primjeri dobre prakse iz Njemačke: Mreža prilikom zapošljavanja osoba sa smetnjama (BfA), čiji cilj je podržati akademski obrazovane osobe sa smetnjama na tržistu rada; Politička mreža podrške za osobe sa smetnjama (Dortmund), tj. pružanje podrške Vijeću grada Dortmunda u donošenju odluka koje utiču na poboljšanje kvalitete života osoba sa smetnjama i Mreža žena sa smetnjama (Berlin), učestvuju u izradi zakonskih odredbi koje se odnose na izjednačavanje prava žena, asistencija za roditelje (majke), unapređenje kvalitete života kroz pružanje pravnih usluga, usluga zdravstvene zaštite i psihosocijalno savjetovanje.
Ključni problem unapređenju inkluzije su predrasude o osobama s posebnim potrebama. Tri su nivoa predrasuda: predrasude nastavnika, predrasude učenika-vršnjaka, predrasude roditelja, a praksa je pokazala da postoje i predrasude djece sa posebnim potrebama o vlastitim mogućnosima (koje su najčešće rezultat ranije navedenih predrasuda). Zato je potrebno više pažnje posvetiti edukaciji nastavnika, ali i roditelja djece i mladih s posebnim potrebama.
Nasuprot ideji o autonomiji umjetnosti, tj. njezinoj samodovoljnosti unutar određenih estetskih formi, angažirana umjetnost temelji se na stavu da je umjetnost umrežena s drugim oblicima čovjekova djelovanja i da je neodvojiva od ekonomskoga, društvenog i političkog poretka zajednice. Umjetnost nije zaista angažirana ako samo prikazuje ili ilustrira problematična mjesta u društvu, već i ako potiče promjene. Pozorište za djecu i dječije pozorište je oblik i forma unutar koje se angažiranost najviše može očitovati i dati najdugoročnije efekte.
PREPORUKE DIREKTORA I PREDSJEDNIKA UDRUŽENJA SONČEK
Povezivanje nevladinog sektora, različitih udruga, je jako bitno za uspješno uključivanje osoba sa invaliditetom u društvo u svim životnim dobima. Zato sve udruge i pojedinci, koji imaju za cilj uključujuće obrazovanje – inkluziju u nastavi, moraju nastupati zajedno, dogovoriti zajedničke aktivnosti i slati iste poruke javnosti i vlasti, kako lokalnoj, tako i državnoj. Grupiranje po medicinskim dijagnozama i zatvaranje unutar grupa sa istim invaliditetom nije produktivno. Najbitnije je određivanje ciljeva. Ako je cilj život ljudi u zajednici, onda stvaramo uvjete da djeca mogu živjeti u porodici. Potrebno je osigurati pomoć za sve potrebe koje imaju njihova djeca sa dodatnim potrebama (prevoz, asistenciju u školi) kako bi pohađali istu školu koju pohađaju njihovi vršnjaci, susjedi, braća i sestre. U posebnim ili „specijalnim“ školama, oni su segregirani. Da bi živjeli i odrastali u zajednici, potrebno je organizirati službe i usluge, koje će im pružati pomoć u zadovoljavanju njihovih potreba.
Samofinanciranje je mogućnost kroz koju nevladne organizacije proširiruju svoje resurse i ostvaruju finansijska sredstva za postizanje svoje misije kroz poduzetničke aktivnosti. Samofinansiranje je neprofitno poduzetništvo (profitno po načinu, ali ne i po svrsi – organizacijski hibrid) koje se temelji na socijalnom poduzetništvu. Strategije za dobivanje prihoda NVO na području socijalne zaštite : članarine, prodaja usluga, prodaja proizvoda, kotizacije, iznajmljivanje nekretnina i opreme, prodaja autorskih prava, patenata, licenci, poslovni poduhvati ili saradnja s drugim partnerima i pasivna ekonomska djelatnost (dividente,kamate). Razlog za premalo angažiranja kod samofinansiranja je nestimulativni vanjski okoliš i nedovoljna finansijska sredstva iz državnih izvora koja ne motiviraju NVO da masovnije posegnu za aktivnostima samofinansiranja.
Procesi u EU povezani sa socijalnom zaštitom, odnosno deinstitucionalizacijom, a odnose se na promjene u shvaćanju zbrinjavanja ljudi s teškoćama, kvalitetne usluge u zajednici, Zakon o dugoročnoj zaštiti i brizi, Zakon o osobnoj asistenciji, jedna škola za sve i inkluzivna okolina. Mreža za deinstiutcinalizaciju (MDI) u Sloveniji je ustanovljena 2015. Skup potrebnih usluga za proces deinstitucionalizacije su sljedeći: stanovanje u zajednici, preseljenje iz institucija, osobna asistencija, psihosocijalna pomoć, pomoć u domu, pratnja, prevozi, zagovaranje, samozagovaranje i pravna pomoć, dnevni centri, pomoć na radnom mjestu i kod zapošljavanja, krizni timovi, krizni centri, regionalni centri za psihijatrijske tretmane na primarnoj zdrastvenoj razini.
Zaključke i preporuke sačinila:
Mirhunisa Bektaš
